Komisija usvaja paket Proširenja za 2023. godinu, preporučuje otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, dodjeljivanje statusa kandidata Gruziji i otvaranje pristupnih pregovora s BiH, nakon što se postigne potrebni stupanj usklađenosti

: 13 November 2023

Europska komisija usvojila je Paket proširenja za 2023. godinu, dajući detaljnu procjenu stanja i napretka koji su postigle Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i po prvi put Ukrajinu, Republiku Moldaviju i Gruziju na njihovim putovima prema pristupanju Europskoj uniji.

Izvješće se posebno usredotočuje na napredak u provedbi temeljnih reformi, kao i na davanje jasnih smjernica o budućim reformskim prioritetima. Pristupanje jest i ostat će proces temeljen na zaslugama, u potpunosti ovisan o objektivnom napretku koji je postigla svaka zemlja.

U svjetlu rezultata koje su postigle Ukrajina i Moldavija te tekućih reformskih napora, Komisija je preporučila da Vijeće otvori pregovore o pristupanju s obje zemlje. Nadalje, Komisija preporučuje da Vijeće usvoji pregovaračke okvire nakon što Ukrajina i Moldavija usvoje određene ključne mjere. Komisija je spremna izvijestiti Vijeće do ožujka 2024. godine o napretku u vezi s tim mjerama.

U slučaju Gruzije, u svjetlu postignutih rezultata, Komisija preporučuje da Vijeće Gruziji dodijeli status zemlje kandidata pod uvjetom da se poduzmu određeni koraci.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Komisija preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom kada se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo. Država mora uložiti daljnje napore kako bi ispunila ključne prioritete navedene u Mišljenju Komisije o zahtjevu za članstvo u EU. Komisija će kontinuirano pratiti napredak i usklađenost u svim područjima koja se odnose na otvaranje pregovora i izvijestiti Vijeće najkasnije u ožujku 2024. godine.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: „Proširenje je ključna politika za Europsku uniju. Dovršenje naše Unije poziv je povijesti, prirodni horizont naše Unije. Zaokruživanje naše Unije ima i snažnu ekonomsku i geopolitičku logiku. Prošla proširenja pokazala su ogromne koristi i za zemlje pristupnice i za EU. Svi pobjeđujemo.”

U Ukrajini je odluka o dodjeli statusa kandidata za članstvo u EU stvorila snažnu reformsku dinamiku, unatoč ratu koji je u tijeku, uz snažnu potporu naroda Ukrajine. Ukrajinska vlada i parlament pokazali su odlučnost u postizanju značajnog napretka u ispunjavanju 7 koraka iz mišljenja Europske komisije o zahtjevu Ukrajine za članstvo u EU . Ukrajina je uspostavila transparentan sustav predizbora za suce Ustavnog suda i reformirala pravosudna upravljačka tijela. Dodatno je unaprijedio svoju evidenciju istraga i osuda za korupciju na visokoj razini te ojačao svoj institucionalni okvir. Ukrajina je poduzela pozitivne korake u širem i sustavnom nastojanju da se riješi utjecaja oligarha. Zemlja je također pokazala svoju sposobnost za napredak u usklađivanju s pravnom stečevinom EU, čak i tijekom rata.

Moldavija je postigla važan napredak u ispunjavanju 9 koraka navedenih u Mišljenju Komisije o zahtjevu Moldavije za članstvo u EU . Pokrenula je sveobuhvatnu reformu pravosuđa slijedeći preporuke Venecijanske komisije, uključujući ocjenjivanje istaknutih sudaca i tužitelja. Država je reformirala svoja antikorupcijska tijela i povećala broj istraga i presuda u slučajevima korupcije. Moldavija je donijela akcijski plan deoligarhizacije koji provodi u skladu s utvrđenim rokovima. Novi zakon kojim se uspostavlja mehanizam zapljene pomaže u borbi protiv organiziranog kriminala. Država je usvojila strategiju javne uprave i slijedi reformu na svim razinama. Radila je na reformi upravljanja javnim financijama i usvojila zakone za reformu javne nabave. Moldavija je povećala sudjelovanje civilnog društva u procesu donošenja odluka i ojačala zaštitu ljudskih prava.

Gruzija je posljednjih mjeseci poduzela korake za jačanje angažmana s EU-om i ubrzala reforme. Kako bi se pozabavila dvanaest prioriteta utvrđenih u Mišljenju Komisije o zahtjevu za članstvo , Gruzija je usvojila zakonodavne akte i političke radnje o rodnoj ravnopravnosti, borbi protiv nasilja nad ženama i organiziranog kriminala, kao io uzimanju u obzir presuda Europskog suda za ljudska prava. Reforma pravosuđa je pokrenuta iako je još uvijek potrebna holistička reforma Visokog pravosudnog vijeća. Gruzija je podijelila zakone, kao i svoj akcijski plan za deoligarhizaciju s Venecijanskom komisijom na mišljenje. Usvojena je strategija zaštite ljudskih prava, a u tijeku je izrada akcijskog plana. Sklopljen je memorandum o suradnji s predstavnicima civilnog društva. Izgradnja snažnog međustranačkog političkog konsenzusa pridonijela bi rješavanju polarizacije i ubrzala njezin europski put.

Napredak u reformama za pristupanje EU uvelike je zaustavljen, budući da je Crna Gora patila od duboke polarizacije i političke nestabilnosti u razdoblju na koje se odnosi izvješće. EU pozdravlja konstituiranje novog parlamenta i formiranje vlade, od koje očekujemo da će brzo pokazati svoj kapacitet i predanost putu Crne Gore ka EU i ispuniti reforme povezane s pristupanjem EU. Općenito, napredak u pregovorima o pristupanju ovisit će o reformama u području vladavine prava (tj. ispunjavanju privremenih mjerila navedenih u poglavljima 23. i 24.). Crna Gora se nastavlja u potpunosti usklađivati sa Zajedničkom vanjskom sigurnosnom politikom.

Srbija je nastavila s provedbom reformi povezanih s pristupanjem EU, uključujući i područje vladavine prava. Srbija je započela s provedbom ustavnih amandmana iz 2022. godine kako bi ojačala neovisnost pravosuđa i usvojila novo zakonodavstvo o medijima. Provedba potonjeg može značajno poboljšati regulatorno okruženje. Međutim, bit će potrebne daljnje izmjene i dopune kako bi se u potpunosti uskladila s pravnom stečevinom EU i europskim standardima. Srbija treba prioritetno poboljšati svoju usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući restriktivne mjere i izjave o Rusiji. Daljnji rad i politička predanost također su potrebni za provedbu reformi u području vladavine prava. Ocjena Komisije ostaje da je Srbija tehnički ispunila mjerila za otvoreni klaster 3 (konkurentnost i uključiv rast). Srbija mora u potpunosti surađivati i poduzeti sve potrebne korake kako bi osigurala odgovornost za nasilni napad na kosovsku policiju 24. rujna i napad na KFOR 29. svibnja. Što se tiče normalizacije odnosa s Kosovom, iako je postignut sporazum u Dijalogu uz posredovanje EU, i Srbija i Kosovo tek trebaju započeti s provedbom svojih obveza, koje su obvezujuće za strane i ključni su dio njihovih europskih putova.

U Sjevernoj Makedoniji vlasti dosljedno izjavljuju da pristupanje EU ostaje njihov strateški cilj. Sjeverna Makedonija nastavila se u potpunosti usklađivati sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a (ZVSP). Zemlja je također postigla određeni napredak u području pravde, slobode i sigurnosti, uključujući borbu protiv organiziranog kriminala i upravljanje migracijama. Kao pregovaračka zemlja, Sjeverna Makedonija mora postići rezultate u provedbi reformi povezanih s EU-om, uključujući pravosuđe, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, reformu javne uprave, uključujući upravljanje javnim financijama i javnu nabavu. Sjeverna Makedonija se obvezala pokrenuti i postići relevantne ustavne promjene kao prioritet, s ciljem uključivanja građana koji su dio drugih naroda. Proces pregleda pravne stečevine EU -a napredovao je glatko, a vlasti su pokazale visoku razinu predanosti. Komisija je u srpnju predstavila Vijeću izvješća o pregledu „temeljnog klastera” za Sjevernu Makedoniju i raduje se brzom nastavku, s ciljem otvaranja pregovora o ovom klasteru do kraja godine.

Albanija je nastavila pokazivati svoju odlučnost u provedbi reformi EU-a i postizanju napretka u reformama u okviru “temeljnog klastera”. Nastavak potpunog usklađivanja sa ZVSP-om EU također je bio snažan signal strateškog izbora zemlje za pristupanje EU. Potrebni su daljnji napori u području slobode izražavanja, pitanja manjina i imovinskih prava, kao iu ključnim područjima vladavine prava, poput borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Proces pregleda pravne stečevine EU -a napredovao je glatko, a vlasti su pokazale visoku razinu predanosti. Komisija je u srpnju predstavila Vijeću izvješća o pregledu „temeljnog klastera” za Albaniju i raduje se brzom nastavku. Cilj mu je otvoriti pristupne pregovore o klasteru 1 (temelji) do kraja godine.

U Bosni i Hercegovini je prošlogodišnji kandidatski status donio prijeko potrebnu pozitivnu dinamiku. Nova vlada uspostavljena je brzo nakon izbora i počela je provoditi reforme, posebno kroz amandmane kojima se uvodi provjera integriteta u pravosuđu. Ipak, potrebni su daljnji napori. To uključuje usvajanje važnih reformi vladavine prava i pravosuđa te napredak s ustavnim i izbornim reformama, koje su od najvećeg prioriteta kako bi se osigurala jednaka prava za sve građane. Također je važno očuvati ustavni poredak zemlje. Secesionističke i autoritarne mjere uvedene u entitetu Republika Srpska nisu u skladu s EU putem. Potrebni su daljnji napori kako bi Bosna i Hercegovina ispunila ključne prioritete navedene u Mišljenju Komisije o zahtjevu za članstvo . Stoga Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju EU s Bosnom i Hercegovinom, nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo.

Kosovo je ostalo predano svom europskom putu. Nastavilo se dobrovoljno u potpunosti usklađivati sa ZVSP-om EU-a, uključujući osudu ruskog agresijskog rata protiv Ukrajine i usvajanje restriktivnih mjera protiv nje. U izvještajnom razdoblju zabilježena su zakonodavna postignuća, uključujući važnu izbornu reformu. Međutim, treba još raditi, uključujući i akcijski plan reforme pravosuđa. 1. siječnja 2024. godine vizna liberalizacija za Kosovo stupa na snagu. Na situaciju na sjeveru Kosova utjecalo je nekoliko kriza, a posljednja je nasilni napad na kosovsku policiju 24. rujna 2023. godine. O normalizaciji odnosa sa Srbijom, dok je u Dijalogu uz posredovanje EU postignut sporazum, obje Kosovo i Srbija tek trebaju započeti s provedbom svojih odnosnih obveza, koje su obvezujuće za stranke i ključni su dio njihovih europskih putova.

Turska je i dalje ključni partner za Europsku uniju i zemlja kandidatkinja, ali su pregovori o pristupanju u zastoju od 2018. godine, u skladu s odlukom Europskog vijeća. Država nije preokrenula negativan trend udaljavanja od Europske unije, te je u ograničenoj mjeri nastavila s reformama vezanim uz pristupanje. Suradnja s Turskom u područjima od zajedničkog interesa nastavljena je u bitnim područjima kao što su borba protiv terorizma, gospodarstvo, energija, sigurnost hrane, migracija i promet. Turska treba poduzeti odlučne korake kako bi značajno poboljšala usklađenost sa ZVSP-om EU-a i pojačala suradnju na sprječavanju i otkrivanju zaobilaženja restriktivnih mjera. Nakon zadatka Europskog vijeća, visoki predstavnik i Komisija podnijet će u studenom izvješće Vijeću o trenutnom stanju odnosa između EU-a i Turske, nadovezujući se na instrumente i opcije koje je utvrdilo Europsko vijeće i s ciljem da se nastavi strateški način koji je usmjeren prema budućnosti.

Sljedeći koraci

Sada je na Vijeću da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o koracima koji slijede u procesu proširenja.

Za više informacija

Priopćenje Komisije

Obraćanje predsjednice von der Leyen na tiskovnoj konferenciji o paketu proširenja 2023.

Obraćanje povjerenika Várhelyija na tiskovnoj konferenciji o paketu proširenja 2023.

Obraćanje povjerenika Várhelyija u AFET-u na predstavljanju paketa proširenja za 2023.

Komisija predstavlja novi plan rasta za zapadni Balkan, uključujući 6 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova za ubrzanje ekonomske konvergencije s EU-om

Za detaljne nalaze i preporuke za svaku zemlju, pogledajte:

Albanija : MEMO ; izvješće ; Podaci o zemlji

Bosna i Hercegovina : MEMO ; izvješće ; Podaci o zemlji

Kosovo : MEMO ; izvješće ; Podaci o zemlji