Odjel za kulturu, sport, medije i informiranje Glavnog vijeća Hrvatskoga narodnog sabora BiH, u suradnji s Vladom Županije Zapadnohercegovačke, organizirao je u srijedu, 4. studenog 2020. godine u hotelu Park u Širokom Brijegu simpozij pod naslovom „Kulturno-povijesna baština, problemi-izazovi-potencijali“.

Stručnjaci iz raznih ustanova kulture koje se bave djelatnostima zaštite kulturno-povijesne baštine i njezine promocije, govorili su o izazovima s kojima se susreću u obavljanju svog posla te o mjerama u svrhu učinkovitijeg sustava upravljanja kulturno-povijesnom baštinom i njenoj održivosti.

Ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije Ivan Jurilj, koji je na simpoziju bio u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade, kazao je kako je ovaj događaj od iznimnog značaja za ŽZH, posebno u kontekstu sustavnog rješavanja upravljanja kulturno-povijesnom baštinom. ŽZH je bogata potencijalima i resursima u kulturno-povijesnoj baštini koji, na neki način, čine naš identitet, međutim još uvijek nemamo na kvalitetan i na pravi način uspostavljen sustav upravljanja kako bismo vrednovali ono što sada imamo, ali i zaštitili od propadanja i određene namjerne devastacije, istaknuo je Jurilj. Naglasio je kako je dobro što se ovaj simpozij organizira u vrijeme izrade Strategije razvoja za razdoblje 2021.-2027. godine. Prioritet je razvoj sustavnog upravljanja i tu razrađujemo konkretne mjere kako u navedenom sedmogodišnjem razdoblju pristupiti i u kontekstu institucionalnog i zakonodavnog rješavanja, ali i u kontekstu zaštite, ulaganja u infrastrukturu, vrednovanja kroz gospodarsku valorizaciju kulturno-povijesne baštine, njenu integraciju u turizam i naravno podizanje svijesti stanovništva da znaju prepoznati vrijednosti ove baštine kako bismo kroz mlade, na neki način, mogli utjecati na pravo korištenje i održivo upravljanje kulturno-povijesnom baštinom u budućnosti, kazao je Jurilj.

Voditelj Odjela za kulturu, sport, medije i informiranje Glavnog vijeća (GV) Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Ivan Vukoja naveo je kako se kulturno-povijesna baština ne može pravilno zaštititi i valorizirati samo unutar jedne županije. Upravo tome služe ovakvi skupovi i upravo to i je uloga našeg odjela, da bude širi okvir za suradnju ustanova, institucija i pojedinaca koji se bave zaštitom kulturno-povijesne baštine kako na horizontalnoj razini, odnosno suradnja između zavoda i županija, tako i na vertikalnoj razini, odnosno suradnja ustanova koje sam naveo s nadležnim ministarstvima na razini entiteta i države BiH. Mi pružamo okvir kako bi ta suradnja mogla prelaziti granice županija i kako bi osnovna svrha, a to je zaštita kulturno-povijesne baštine, bila u što većoj mjeri ispunjena, kazao je Vukoja. Dodao je kako problema ima, ali ih se shvaća kao izazove kojima se treba baviti i koje treba riješiti na pozitivan način. Uz to želimo ukazati na veliki potencijal koje kulturna baština sadrži na više različitih društvenih razina, od one koja se najčešće veže uz kulturno-povijesnu baštinu i njenu, recimo to tako, ekonomsku ili turističku primjenu, ali i do razvijanja svijesti o tome kako je kulturno-povijesna baština vrlo važan segment kulturnog, ali i političkog identiteta svakog naroda i prostora, istaknuo je Vukoja.

Pročelnik Odjela za arheologiju na sveučilištima u Zadru i Mostaru Ante Uglešić kazao je da postoji dovoljan broj stručnih ljudi koji bi mogli provesti plan, odnosno strategiju vezanu za oblast kulturno-povijesne baštine. Mislim da imamo kadra i da to treba i dalje razvijati, ali i potaknuti društvenu zajednicu da više zapošljava navedeni kadar. Također bi u svakom značajnijem gradu, općini ovdje u Hercegovini trebalo otvoriti muzejsku zbirku jer to je dio baštine. S druge strane treba potaknuti arheološka istraživanja jer se to sve skupa može jako dobro uklopiti u turističke svrhe, jer je turizam ovdje budućnost svega, kazao je Uglešić. Istaknuo je također kako veliki problem u Hercegovini predstavlja svijest o kulturno-povijesnoj baštini. Često se dogodi da se neki pronalazak namjerno uništi i prije nego arheolozi dođu na mjesto i svakodnevno smo izloženi uništavanju te baštine u Hercegovini i to je najveći problem. Kod naroda praktički treba probuditi svijest da kulturno-povijesnu baštinu treba čuvati, istaknuo je Uglešić.

Izvor: http://www.vladazzh.com/