U ponedjeljak 11. listopada 2021. godine u Splitu je održana međunarodna konferencija „IPA III Sredstvo za povezivanje ljudi unatoč granicama“, u organizaciji Željane Zovko, zastupnice u Europskom parlamentu koja je i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta te suizvjestiteljica za pristupni instrument IPA III.

Sudionicima Konferencije uvodno su se obratili europarlamentarka Zovko, ravnateljica Uprave za europsku teritorijalnu suradnju Stella Arneri te predstavnik Europske komisije u Republici Hrvatskoj Denis Redžepagić.

Na prvom panelu konferencije koja je organizirana kako bi se predstavile prednosti europske financijske pomoći između Splitsko-dalmatinske županije i susjednih županija u Bosni i Hercegovini, obratili su se splitski gradonačelnik Ivica Puljak, Marica Babić, zamjenica ravnatelja Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Zdenko Ćosić, premijer Županije Zapadnohercegovačke, Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko – neretvanske županije, Ivan Vukadin, premijer Hercegbosanske županije, Julije Meštović, ravnatelj KBC-a Split te Danijel Pravdić, ispred Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Predsjednik Ćosić u svom je izlaganju pojasnio da su županije, kao dio vlasti, uspostavljanjem tzv. mehanizma koordinacije postale aktivan sudionik procesa europskih integracija u BiH, a što uključuje i proces programiranja sredstava financijske pomoći Europske unije.

-Uspostavom ovakve strukture se, s jedne strane, uvelike povećao opseg odgovornosti i obveza za županije, dok su se, s druge strane, kroz aktivno sudjelovanje otvorile mogućnosti za bolje pozicioniranje županije u procesu euro integracija i programiranja sredstava pomoći EU, rekao je predsjednik Ćosić.

Osvrćući se na perspektivu Županije Zapadnohercegovačke, predsjednik Ćosić rekao je da su dosadašnja iskustva iz procesa europskih integracija i razvojnih aktivnosti pokazala da, iako je došlo do određenog pomaka, još uvijek ima dosta prostora za poboljšanje rada administracije.

-Ovdje se, prije svega, misli na spremnost administracije da adekvatno i u vremenski prihvatljivom roku odgovori na izazove koje će donijeti proces europskih integracija u narednom razdoblju, a isto tako i na spremnost institucija za pripremu i implementaciju projekata, kazao je predsjednik Ćosić.

Ćosić je sudionicima konferencije „IPA III Sredstvo za povezivanje ljudi unatoč granicama“ pojasnio da su, pored europskih integracija, na županijskoj razini uspostavljene strukture za upravljanje i planiranje razvojem Županije u kontekstu izrade i provedbe višegodišnjih strateških razvojnih dokumenata.

„Ured Vlade ŽZH za europske integracije, također, koordinira tim strukturama, a one obuhvaćaju Županijski razvojni odbor, Razvojno vijeće te sektorske razvojne odbore (ruralni razvoj i turizam). Koordinacija se ostvaruje vertikalno s jedinicama lokalne samouprave i relevantnim tijelima uprave na federalnoj razini te horizontalno sa županijskim nadležnim tijelima. Za razvoj ŽZH podjednako su relevantni i međusobno povezani proces strateškog upravljanja i planiranja razvoja s procesom europskih integracija i programiranja IPA fondova“, kazao je predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke.

Upitan što za razvoj Županije Zapadnohercegovačke znače prekogranični programi i potpora Europske unije, predsjednik Ćosić kazao je da su dugoročni rezultati koje svaki projekt za sebe polučuje kroz niz aktivnosti konkretan i vidljiv dio projekata.

„Ono što je pozadinski rezultat, indirektni je učinak na razvoj županije i stvaranje sustava. Iskustva novijih zemalja članica pokazala su da jedan od ključnih koraka za pripremu zemlje za ulazak u EU jeste jačanje administrativnih kapaciteta za provedbu obveza iz europskih integracija, kao i apsorpcijskih kapaciteta za upotrebu fondova EU“, rekao je predsjednik Ćosić.

Predsjednik Ćosić kazao je i da je Županije Zapadnohercegovačka, kako bi mogla adekvatno odgovoriti na često zahtjevnu dinamiku poslova u euro integracijskim i razvojnim procesima te se adekvatno pozicionirati u svim koordinacijskim strukturama koje su uspostavljene na cjelodržavnoj razini, i što je najvažnije identificirati i artikulirati svoje strateške potrebe na razini Županije formirala tijela koja su relevantna za područje upravljanja i planiranja razvoja te provedbe projekata.

Tu se radi o Uredu Vlade ŽZH za europske integracije, Razvojnoj agenciji Županije Zapadnohercegovačke HERAG, Vijeću za razvojno planiranje i upravljanje razvojem u ŽZH, Županijskom razvojnom odboru te odborima za razvoj turizma u ŽZH te za ruralni razvoj u ŽZH.

Predsjednik Ćosić istaknuo je da na razini ŽZH još uvijek nije uspostavljen sustav financiranja ili sufinanciranja projekata koji su odobreni kroz EU fondove ili kroz druge međunarodne programe, a koji se provode u ŽZH.

-Naime, zaključno s 2019. godinom u ŽZH završila su 4 projekta koja su financirana iz EU fondova (prekogranična suradnja) ukupne vrijednosti oko 3,6 milijuna KM nepovratnih sredstava. Također, zaključno s 2020. godinom započela su 6 ugovora za projekte iz programa prekogranične suradnje ukupne vrijednosti oko 5 milijuna KM. Nositelji ovih projekata su uglavnom općine i gradovi iz ŽZH, Razvojna agencija HERAG, Dom zdravlja Ljubuški, Zavod za javno zdravstvo ŽZH, Ured za europske integracije ŽZH te nevladina organizacija EKO ŽZH. Pored ovih ključnih i većih projekata u ŽZH je tijekom period od 2019. - 2021. godine završeno ili je pokrenuto niz manjih projekata koji su provedeni od strane općina i gradova ili drugih nevladinih institucija ili privatnog sektora, rekao je predsjednik Ćosić.

Govoreći o realizaciji europskih projekata, predsjednik Ćosić je mišljenja da jedan od glavnih izazova u kontekstu pripreme i provedbe projekata jeste birokratizacija procesa donošenja odluka i njihove provedbe u javnoj upravi.

-Upravo zbog zahtjevne dinamike rada i strogo ograničenih vremenskih rokova u procesu pripreme i implementacije projekata, uprava se mora prilagoditi na način da svojim procedurama ne ometa i ne usporava procese, nego da ih pospješuje, kazao je predsjednik Ćosić.

Dodao je da jačanje kapaciteta treba biti usmjereno prvenstveno na unaprjeđenje znanja za pripremu tehničke dokumentacije, kao i za izradu budžeta projekata, dok će u dijelu provedbe projekata fokus podizanja kapaciteta biti na unaprjeđenju znanja za provedbu javnih nabavki po PRAG pravilima.

„U institucionalnom smislu, također, postoji potreba za prilagodbom postojećih struktura koja bi odgovorila na izazove i zahtjeve ovih procesa. Ovo je naglašeno i u izvješću federalnog Ureda za reviziju institucija o praćenju realizacije preporuka za unaprjeđenje kapaciteta za planiranje razvojnih projekata u županijama u FBiH. U ovom izvješću navodi se da u većini županija nisu uspostavljene funkcionalne organizacijske jedinice koje imaju dovoljne ljudske kapacitete čiji je primarni zadatak izrada razvojnih projekata i upravljanje projektima“, zaključio je predsjednik Ćosić u svom obraćanju na prvom panelu konferencije „IPA III. Sredstvo za povezivanje ljudi unatoč granicama“.

Na drugom panelu spomenute konferencije koji je naslovljen „IPA III i put prema ulasku u EU“ prisutnima su se obratili prof. dr. Vinko Muštra, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, prof. dr. Mirjana Milićević s Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, Ana Soldo, pomoćnica ravnatelja Ureda za europske integracije Županije Zapadnohercegovačke, Marica Babić, zamjenica ravnatelja PERA SD; Ustanove za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije te Florijan Ćelić, direktor iDeo Plana.

Ana Soldo, pomoćnica ravnatelja Ureda Vlade ŽZH za europske integracije, je govorila o alatima koji se koriste u ŽZH za izgradnju institucionalnih i ljudskih kapaciteta krenuvši od redovnih edukacija mladih osoba za pisanje, pripremu i provedbu projekata. Također je naglasila i važnost suradnje vladinog i nevladinog sektora, te uspostave baze projektnih ideja i baze stručnjaka za pisanje projekata.

Također, na konferenciji „IPA III Sredstvo za povezivanje ljudi unatoč granicama“ uz raspravu o perspektivama i aspektima prekogranične suradnje, prikazana su postignuća ranije financiranih projekata te su razmotreni projekti koji bi mogli biti financirani u sklopu programa IPA III.