Predstavnici država članica EU, Zapadnog Balkana i Turske, Europske komisije i Europske centralne banke zajedno s predstavnicima centralnih banaka Zapadnog Balkana i Turske okupili su se 16. svibnja na godišnjem ekonomskom i financijskom dijalogu u Bruxellesu.  Kao sastavni dio dijaloga, donesene su određene preporuke za zemlje sudionice, uključujući BiH.

Sastanak je održan u kontekstu nedavnih negativnih događaja, uključujući ekonomski utjecaj agresije Rusije na Ukrajinu, o kojem su se sudionici složili da zahtijeva adekvatan politički odgovor.

U zajedničkim zaključcima se prima k znanju da je Program ekonomskih reformi (ERP) Bosne i Hercegovine za 2023-2025 godinu podnesen 20. ožujka 2023. godine uz značajno kašnjenje. Kašnjenje i slaba usklađenost sa uslovima iz ERP-a su otežali adekvatnu procjenu planova politika čija je svrha odgovoriti na ekonomske izazove s kojima se BiH susreće, te pobudila sumnje o posvećenosti aktera koji su odgovorni za ovakvo kašnjenje.  U godini koja dolazi, vladina odlučnost i sposobnost da riješi utvrđene strukturalne izazove će utvrditi potencijal za održavanje ekonomske otpornosti i poticanje inkluzivnog rasta, konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta, dok se istovremeno ubrzava prelazak na zelenu i digitalnu ekonomiju kako bi se odgovorilo na sve veće vanjske pritiske na tržište. Oporavku bi također pomoglo više rada na rješavanju problema korupcije i jačanju vladavine prava.

S tim u vezi donesen je set preporuka za BiH u kojem se bh. vlasti pozivaju da, između ostalog, trebaju:

1. Pružiti podršku ugroženoj kategoriji stanovništva kako bi se mogli nositi sa sve većim životnim troškovima, uključujući veće cijene energenata, povećati kapitalnu potrošnju za javne investicijske projekte i ubrzati njihovu provedbu, te osigurati efikasnu razmjenu informacija među poreznim vlastima kako bi se unaprijedilo prikupljanje poreza.
2. Riješiti probleme i rizike vezane za javna poduzeća i poboljšati pripremu ERP-a, fiskalno računovodstvo kao i kapacitete u sferi makroekonomske statistike, regionalnih računa, ankete o radnoj snazi i vladinoj financijskoj statistici, te pojačati napore ka unaprijeđenju pokrivenosti i pravovremenosti statističkih podataka.
3. Pažljivo procijeniti i analizirati kretanje cijena, uključujući blagovremenu objavu pondera CPI-ja i razvoj i objavljivanje serija temeljne inflacije. Nastaviti jačati okvire izvještavanja i upravljanja rizikom u cijelom bankarskom sustavu, smanjiti institucionalne i pravne prepreke za rješavanje problematičnih kredita, smanjiti praznine u podacima posebno u sektoru nekretnina i pokrenuti uspostavu jedinstvenog fonda za sanaciju. Čuvati integritet valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke.
4. Dodatno pojednostaviti procedure registracije, licenciranja i izdavanja dozvola za podduzeća i uskladiti ih širom zemlje u cilju njihove skore digitalizacije. Usvojiti zakon o elektronskom identitetu i uslugama povjerenja za elektronske transakcije sa jedinstvenim nadzornim tijelom u skladu sa pravnom stečevinom EU i pobrinuti se da Uprava za indirektno oporezivanje počne primjenjivati koncept ovlaštenog ekonomskog subjekta (AEO) i započne pripreme za pristupanje Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku. Ojačati upravljanje javnim preduzećima, dodijeliti adekvatne ljudske resurse centralnim jedinicama za nadzor u oba entiteta i pripremiti izvještaj o potencijalnim obavezama u vezi sa javnim poduzećima i strategiju za upravljanje ovim fiskalnim rizicima.
5. U skladu sa Zelenom agendom za zapadni Balkan i Ugovorom o Energetskoj zajednici, usvojiti i započeti implementaciju jedinstvenog integriranog energetskog i klimatskog plana za smanjenje emisije ugljika, usvojiti zakonodavstvo na državnom nivou za električnu energiju i plin i osigurati potpuno usklađivanje zakona na nivou entiteta u ovim područjima kako bi se spriječila dalja kašnjenja u otvaranju i funkcioniranju energetskog tržišta i uspostavljanju tržišta električne energije za dan unaprijed.
6. Ojačati mehanizme koordinacije unutar zemlje u vezi sa politikama zapošljavanja i uspostaviti međuresornu radnu grupu koja uključuje relevantna ministarstva, njihove agencije i zainteresirane strane kako bi razvile i finalizirale Plan provođenja programa Garancija za mlade, usvojile ga i započele njegovu provedbu. Razviti sustav za praćenje i predviđanje potreba za vještinama na tržištu rada kako bi se olakšalo usklađivanje sustava obrazovanja i obuke i pružanja prekvalifikacija i usavršavanja s potrebama tržišta rada. Poboljšati pristup uslugama predškolskog odgoja i obrazovanja za ugroženu djecu/obitelji i one u ruralnim sredinama.

Cijeli tekst zajedničkih zaključaka za 2023. dostupan je na:

https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9478-2023-INIT/en/pdf

Izvor: https://europa.ba/