Sva zakonodavna i izvršna tijela na državnoj i entitetskoj razini uspostavljena su do svibnja 2023. godine.

Novo Vijeće ministara na državnoj razini preuzelo je dužnost krajem siječnja, uz potporu vladajuće koalicije. Državni proračun za 2023. godinu usvojen je u ožujku. Novo Vijeće ministara poduzelo je značajne korake u usvajanju reformi EU-a nakon dodjele statusa kandidata: usvojilo je strategiju o organiziranom kriminalu, ažuriranu procjenu rizika i popratni akcijski plan za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, kao i strategije i akcijske planove o migraciji i terorizmu. Također je imenovao Nadzorno tijelo za provedbu Državne strategije procesuiranja ratnih zločina. Kontaktna točka s Europolom konačno je započela s radom u lipnju 2023. godine. Vijeće ministara također je odobrilo niz nacrta zakona posebice o: integritetu u pravosuđu; prevenciji mučenja (određivanje pučkog pravobranitelja kao nacionalnog preventivnog mehanizma); stranci; i slobodi pristupa informacijama. Parlament ih je usvojio u kolovozu i rujnu 2023. godine.

Niz odluka Ustavnog suda tek treba biti u potpunosti provedeno, uključujući i odluke o državnoj imovini. Ustavni sud suspendirao je ili ukinuo nekoliko pravnih i političkih akata entiteta Republika Srpska. Rukovodstvo entiteta je odlučilo provoditi takve zakone, ali ugrožava pravnu sigurnost. Entitetska skupština pozvala je ustavne suce na državnoj razini da podnesu ostavke, a u lipnju 2023. godine legalizirala je neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i neprovođenje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i narušavanja ustavno-pravnog poretka zemlje. Skupštine oba entiteta trebale bi brzo imenovati suce na upražnjena sudačka mjesta i osigurati puni sastav Ustavnog suda.

I dalje su potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom Sejdić-Finci .

Nisu poduzeti nikakvi koraci za razvoj socioekonomskih reformi u skladu s preporukama Komisije i zajedničkim zaključcima gospodarskog i financijskog dijaloga. Kontinuirane protekcionističke mjere zabrinjavaju u provedbi SSP-a. Politički dijalog u okviru SSP-a obnovljen je nakon njegove političke blokade 2021.-2022. Bosna i Hercegovina još uvijek nije izradila nacionalni plan za usvajanje pravne stečevine EU (NPAA), kako to zahtijeva SSP.

Postignut je određeni napredak u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP). Bosna i Hercegovina je značajno poboljšala svoju usklađenost s vanjskom politikom EU. Vlasti i stranke entiteta Republika Srpska zalagale su se za neutralan stav prema agresiji Rusije na Ukrajinu, osporavajući usklađenost te zemlje s izjavama EU i opstruirajući punu provedbu restriktivnih mjera protiv Rusije. Bosna i Hercegovina je pokrenula ratifikaciju dva regionalna sporazuma o mobilnosti, a isto treba učiniti i za sporazum o besplatnom putovanju s osobnim iskaznicama.

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema i postigla je određeni napredak u reformi javne uprave (PAR). Neki pozitivni koraci poduzeti su: (i) usvajanjem aranžmana koordinacije reforme javne uprave ('zajednička platforma'), uključujući političko tijelo za donošenje odluka; (ii) provedbu sveobuhvatnog upravljanja javnim financijama na razini cijele zemlje, (iii) poboljšanje kapaciteta za javne konzultacije na državnoj razini i o procjeni regulatornog učinka u entitetu Republika Srpska , (iv) usvajanje strategije upravljanja ljudskim resursima u entitetu Federacija, (v ) unapređenje stručnog usavršavanja i ocjenjivanja rada u entitetu Federacija i na državnoj razini, te (vi) donošenje Zakona o slobodi pristupa informacijama, s ciljem poticanja proaktivnog objavljivanja i transparentnosti. Oko pet godina nakon usvajanja, akcijski plan reforme javne uprave proveden je samo u ograničenoj mjeri. Zakoni o državnoj službi još uvijek nisu međusobno usklađeni, a načela zasluga nisu sadržana u postupcima zapošljavanja. Praćenje ljudskih resursa nije učinkovito u otkrivanju nepravilnosti. Političko tijelo za donošenje odluka, uključeno u 'zajedničku platformu', tek treba postati operativno kako bi učinkovito upravljalo reformama. Kapacitet koordinatora za reformu javne uprave na entitetskoj razini i dalje je slab. Bosna i Hercegovina treba dovršiti bitne korake za poboljšanje cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa kreiranju politika na razini cijele zemlje.

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema što se tiče njenog pravosuđa. Postignut je određeni napredak u ovom području. Bosna i Hercegovina je u rujnu 2023. godine donijela izmjene i dopune Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) s ciljem uspostave sustava provjere imovinskih izjava sudaca, tužitelja i članova VSTV-a, doduše s izmjenama u odnosu na verziju u kojoj je konzultirana Venecijanska komisija. Takve promjene ometaju učinkovitost sustava za prijavu imovine i stoga ih je potrebno izmijeniti. Vijeće ministara također je imenovalo novo nadzorno tijelo za nadzor provedbe Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Neovisnost i nepristranost pravosuđa nije se poboljšala. Izvršna i zakonodavna vlast nisu usvojile dodatne mjere zaštite. I dalje je prisutna nedosljednost i preširoka diskrecija u primjeni pravila o imenovanju, stegovnoj odgovornosti, napredovanju i sukobu interesa sudaca i tužitelja. Trajni i očiti znakovi pogoršanja i dalje zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe. Loše funkcioniranje pravosudnog sustava nastavilo je potkopavati uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Skupština entiteta Republika Srpska pozvala je ustavne suce na državnoj razini da podnesu ostavke i legalizirala neprovođenje odluka Ustavnog suda, čime je doveden u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i narušen ustavno-pravni poredak zemlje.

Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripreme u prevenciji i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Postignut je određeni napredak u borbi protiv organiziranog kriminala. Vijeće ministara usvojilo je strategiju o organiziranom kriminalu, strategiju i akcijski plan za borbu protiv terorizma, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcijski plan za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. Kontakt točka za suradnju s Europolom započela je s radom u lipnju 2023. godine. Ministarstvo pravosuđa tek treba uputiti Vijeću ministara na usvajanje nacrt državnog zakona o sprječavanju sukoba interesa u skladu s europskim standardima. Iako je bilo nekih optužnica koje se odnose na korupciju na visokoj razini, cjelokupna evidencija o sprječavanju i suzbijanju korupcije (uključujući na visokoj razini) i dalje je beznačajna zbog operativne neučinkovitosti i političkog uplitanja. Postoje sustavni nedostaci u operativnoj suradnji između agencija za provedbu zakona u borbi protiv organiziranog kriminala, zbog neusklađenog kaznenog zakonodavstva, slabe institucionalne koordinacije i vrlo ograničene razmjene obavještajnih podataka. Zločinačke organizacije iskorištavaju pravne i administrativne rupe. Policija je osjetljiva na političko uplitanje. Financijske istrage i zapljena imovine također su uglavnom neučinkovite. Proaktivan pristup ostaje temeljan za suzbijanje kriminalne infiltracije u političkim, pravnim i ekonomskim sustavima. Suradnju s Eurojustom i Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) još treba pojačati. Nadovezujući se na neke operativne uspjehe u 2023. godini, Bosna i Hercegovina treba nastaviti s naporima u borbi protiv terorizma i trgovine drogom i mora povećati svoje kapacitete za to. Hitno je potrebno usvojiti novi zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u skladu s pravnom stečevinom EU.

Zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima uglavnom je uspostavljen. U kolovozu 2023. godine parlament je donio Zakon o slobodi pristupa informacijama i izmijenio Zakon o pučkom pravobranitelju za ljudska prava kako bi ga odredio kao nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja. I dalje su potrebne značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja biračka prava te kako bi se osiguralo nediskriminatorno, uključivo i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući prevladavanje prakse 'dvije škole pod jednim krovom'.  Akcijski plan za ravnopravnost spolova usvojen je u listopadu 2023. godine.

Došlo je do nazadovanja u jamčenju slobode izražavanja i slobode medija zaštitom novinara od prijetnji i nasilja te osiguravanjem financijske održivosti javnog RTV sustava. Kaznene kazne za klevetu, ponovno uvedene u entitetu Republika Srpska u srpnju 2023. godine, ozbiljno utječu na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medija. U rujnu 2023. godine, nacrt zakona koji cilja na grupe civilnog društva kao 'strane agente' također je usvojen u prvom čitanju u skupštini entiteta Republika Srpska, ako se u potpunosti usvoji, to bi označilo još jedan veliki korak unatrag vrijedan žaljenja i koji se ne može poreći.

Bosna i Hercegovina je nastavila poduzimati korake za poboljšanje upravljanja migracijama. Bosna i Hercegovina usvojila je novu strategiju i akcijski plan o migracijama i azilu i sada ih treba implementirati. Zakon o strancima usvojen je u rujnu 2023. gpdine. Velike slabosti još uvijek ometaju pružanje potrebne pomoći. Bosna i Hercegovina mora hitno pojačati napore kako bi osigurala pristup azilu i ojačala upravljanje granicama. Bosna i Hercegovina na zadovoljavajući način provodi strategiju integriranog upravljanja granicom i trebala bi na vrijeme usvojiti strategiju i akcijski plan za 2024.-2029.

Što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Suradnja i koordinacija kreiranja ekonomske politike na državnoj i međuentitetskoj razini dodatno je pogoršana. Kao rezultat toga, unutarnje tržište zemlje ostaje fragmentirano, što nepovoljno utječe na poslovno okruženje. Nezaposlenost je i dalje vrlo visoka, a migracija radne snage i dalje je prisutna. Program gospodarskih reformi zemlje (ERP) i dalje je loše kvalitete, a provedba reformi je ograničena. ERP ne sadrži dovoljno vjerodostojnih mjera za cijelu zemlju za rješavanje glavnih strukturnih gospodarskih izazova u vezi s poslovnim okruženjem, neformalnom ekonomijom, javnim poduzećima, zelenim i digitalnim prijelazima i nezaposlenošću. Sve u svemu, ekonomski učinak Bosne i Hercegovine i dalje je ispod svog potencijala, budući da je donošenje politika ometeno političkim zastojem, pretjerano kratkoročnim pristupom i nedostatkom fokusa na političke mjere za izgradnju rasta.

Bosna i Hercegovina je između rane faze i određene razine pripremljenosti u smislu kapaciteta da se nosi s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u EU, te je postigla ograničen napredak u ovoj oblasti. Kvaliteta obrazovanja ostala je niska, a zemlja i dalje zaostaje u energetskoj i digitalnoj tranziciji. Kao odgovor na promjene u globalnoj potražnji, došlo je do određenih strukturnih prilagodbi, s fokusom dodane vrijednosti na usluge, kao što su trgovina, IT i turizam. Gospodarska integracija s EU-om i dalje je visoka, ali je ukupna trgovina ispod potencijala.

Bosna i Hercegovina je između rane faze i određene razine pripreme u svojoj sposobnosti da preuzme obveze članstva u EU. Mora značajno ubrzati usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a te implementirati i provoditi potrebno zakonodavstvo. U većini poglavlja pravne stečevine EU- a tijekom izvještajnog razdoblja postignut je ograničeni ili nikakav napredak .

Bosna i Hercegovina ima određeni stupanj pripremljenosti i postigla je ograničen napredak u oblasti javnih nabava usvajanjem određenih podzakonskih akata. Zakonodavstvo je potrebno dodatno uskladiti s pravnom stečevinom EU, uključujući i područje koncesija. Postignut je ograničen napredak u statistici, pripreme za sljedeći popis stanovništva jedva da su napredovale i proizvodnja makroekonomske statistike i dalje odstupa od pravne stečevine EU . Postignut je određeni napredak u javnoj unutarnjoj financijskoj kontroli (PIFC) u smislu provedbe strategija PIFC-a u entitetima i na državnoj razini.

Potrebni su veliki koraci za usklađivanje pravnog okvira u cijeloj zemlji s pravnom stečevinom EU na unutarnjem tržištu (slobodno kretanje robe, radnika, usluga i kapitala, pravo trgovačkih društava, intelektualno vlasništvo, politika tržišnog natjecanja, financijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja) kao i uspostaviti unutarnje tržište unutar zemlje. Bosna i Hercegovina nije napredovala u ovom klasteru. Postupci i zakonodavstvo koji se razlikuju između entiteta stvaraju prepreke konkurentnosti i rastu te ometaju provedbu. Bosna i Hercegovina bi trebala poboljšati koordinaciju među relevantnim tijelima u svim područjima kako bi postigla pristup na razini cijele zemlje i poboljšala njihovu evidenciju o provedbi. Trebalo bi ukinuti procedure glasovanja na temelju etničke pripadnosti u Vijeću za tržišno natjecanje i Vijeću za državnu pomoć te uspostaviti fond za financijsku stabilnost kao dio okvira za sanaciju banaka. Ovaj klaster je ključan za pripreme Bosne i Hercegovine da ispuni zahtjeve jedinstvenog tržišta EU i vrlo je važan za ranu integraciju i razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta, kao i da zemlja ima koristi od Ekonomskog i investicijskog plana i novog Plan rasta za Zapadni Balkan.

Bosna i Hercegovina je postigla ograničen ili nikakav napredak u područjima konkurentnosti i uključivog rasta (oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetnička i industrijska politika, znanost i istraživanje, obrazovanje i kultura i carine). Nije pokazan napredak u drugim područjima (ekonomska i monetarna politika) gdje je u ranoj fazi ili ima neku razinu pripreme. Ta su područja značajno povezana s programom gospodarskih reformi. Zemlja treba uvesti socio-ekonomske reforme kako bi riješila strukturne slabosti, uključujući nisku konkurentnost i visoku nezaposlenost. Bosna i Hercegovina je postigla određeni ili ograničeni napredak u zelenoj agendi i klasteru održive povezanosti, gdje je u ranoj fazi kada je riječ o energiji, okolišu i klimatskim promjenama. Ima određenu razinu pripremljenosti u područjima prometa i transeuropskih mreža. Potrebni su daljnji koraci u mjerama reforme povezanosti i usklađivanju s Uredbama o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) i transeuropskim energetskim mrežama (TEN-E). Zelena tranzicija i održiva povezanost ključni su za gospodarsku integraciju unutar regije i s EU-om. Potrebno je ubrzati provedbu Gospodarskog i investicijskog plana i Zelene agende za zapadni Balkan.

Bosna i Hercegovina nije postigla napredak u područjima resursa, poljoprivrede i kohezije (poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo i akvakultura te financijske i proračunske odredbe), gdje je priprema uglavnom u ranoj fazi. Mora pojačati svoje napore u pripremi i usvajanju strategije ruralnog razvoja za cijelu zemlju nakon 2021. godine, uskladiti svoje zakonodavstvo o sigurnosti hrane, veterinarskoj i fitosanitarnoj politici i ojačati svoju administrativnu sposobnost. Administrativne kapacitete laboratorija i središnjih baza podataka tek treba ojačati. Također je potrebno uložiti više napora kako bi se pripremila i usvojila državna strategija za ribarstvo i akvakulturu te uskladilo prikupljanje podataka. Bosna i Hercegovina treba pristupiti izradi strategije regionalnog razvoja za cijelu državu.

Bosna i Hercegovina ima određenu razinu pripremljenosti u klasteru vanjskih odnosa . Njegova usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a (ZVSP) značajno se poboljšala, posebice izjavama visokog predstavnika u ime EU-a i odlukama Vijeća o restriktivnim mjerama nakon agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine, iako provedba sankcija ostaje izazov. Bosna i Hercegovina ponovno je jednostrano uvela i nastavila izvozna ograničenja kršeći odredbe SSP-a, što je zabrinjavajuće za trgovinsku politiku. Država treba provesti dodatne protokole uz Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) o olakšavanju trgovine te trgovini i uslugama te brzo usvojiti dodatni protokol o rješavanju sporova. Bosna i Hercegovina nastavila je aktivno sudjelovati u regionalnoj suradnji i održavati dobrosusjedske odnose. Mora brzo ratificirati tri regionalna sporazuma o mobilnosti.

Bosna i Hercegovina je 2022. godine primila 45,5 milijuna eura u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć 2021.-2027. (IPA III) ^[1] , pružajući potporu za programe u području pravosuđa, reforme javne uprave, upravljanja javnim financijama, EU integracija, okoliša i klimatske promjene, zapošljavanje i socijalne zaštite. Ovaj skup programa, nadopunjen paketom programa za više zemalja, značajno doprinosi provedbi Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan i Zelene agende .

Godišnji akcijski plan za 2023. godinu sastoji se od paketa energetske potpore za Zapadni Balkan i osigurava 70 milijuna eura za smanjenje socio-ekonomskog utjecaja rastućih cijena energije, posebno na mala i srednja poduzeća i kućanstva, te za potporu prijelazu na obnovljive izvore energije, u skladu s prioritetima Gospodarskog i investicijskog plana EU za zapadni Balkan.

Usvajanje sektorskih strategija za cijelu državu ostaje ključni uvjet za Bosnu i Hercegovinu kako bi u budućnosti mogla u potpunosti iskoristiti IPA sredstva. Vijeće ministara hitno treba imenovati nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III.

Ključni datumi:

Lipanj 2003 . godine: Samit EU-Zapadni Balkan u Solunu potvrđuje EU perspektivu za Zapadni Balkan.

Studeni 2005. godine: Otvoreni pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

Lipanj 2008. godine: Potpisani su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima.

Srpanj 2008. godine: počinje se primjenjivati ​​Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima.

Prosinac 2010. godine: Putovanje bez viza u schengenski prostor za građane Bosne i Hercegovine koji posjeduju biometrijsku putovnicu.

Rujan 2011. godine: Delegacija Europske unije i Ured posebnog predstavnika EU-a postali su jedna pojačana prisutnost EU-a.

Lipanj 2015. godine: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine stupa na snagu.

Veljača 2016. godine: Bosna i Hercegovina predaje zahtjev za članstvo u EU.

Rujan 2016. godine: Vijeće EU poziva Europsku komisiju da predstavi svoje mišljenje (Avis) o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.

Svibanj 2019. godine: Europska komisija usvaja svoje mišljenje (Avis) o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine, utvrđujući 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU.

Prosinac 2019. godine: Vijeće EU-a podržava mišljenje Komisije i 14 ključnih prioriteta u svojim zaključcima o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine u EU.

Listopad 2020. godine: Europska komisija usvaja gospodarski i investicijski plan za podršku i približavanje Zapadnog Balkana EU-u.

Listopad 2022. godine: Komisija preporučuje da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata, uz razumijevanje da je poduzet niz koraka.

Prosinac 2022. godine: Europsko vijeće dodijelilo status kandidata Bosni i Hercegovini.

Studeni 2023. godine: Komisija usvaja novi Plan rasta za Zapadni Balkan.

Studeni 2023. godine: Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju EU s Bosnom i Hercegovinom, nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo.

Za više informacija

Izvješće za Bosnu i Hercegovinu 2023

2023. Komunikacija o politici proširenja EU-a

Bosna i Hercegovina_2023 Paket podataka o paketu proširenja

 Izvor: 

https://www.eeas.europa.eu/delegations/bosnia-and-herzegovina_en