Drugi gospodarski forum Županije Zapadnohercegovačke na temu: „Razvoj gospodarstva i izazovi u 2025. godini“, koji je okupio brojne gospodarstvenike i stručnjake iz privatnog i javnog sektora, održan je u srijedu 5. veljače 2025. godine u hotelu Bigeste u Ljubuškom. Cilj Foruma je jačanje suradnje između gospodarstvenika i Vlade kroz konstruktivan dijalog u rješavanju izazova te iskorištavanje prilika koje dolaze.

Predsjednik Vlade Predrag Čović predstavio je pozitivne gospodarske trendove u Županiji Zapadnohercegovačkoj, među kojima su povećanje ukupnih prihoda u Županiji, rast neto dobiti, povećanje broja poslovnih subjekata te povećanje broja zaposlenih: Naša Županija je prepoznata kao mjesto vrijednih ljudi, poduzetničkog duha i gospodarskih prilika. Posebno želim istaknuti da je rast industrijske proizvodnje i izvoza u 2023. godini u Županiji Zapadnohercegovačkoj veći za 3,4% u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je preko 1,3 milijarde KM, odnosno 14.168 KM po glavi stanovnika (najveći u BiH). Tome u prilog govori i podatak da se, među 10 najvećih izvoznika u BiH, nalaze 3 kompanije iz Županije Zapadnohercegovačke. Isto tako, evidentno je povećanje broja novih gospodarskih subjekata za 9%, dok su ostvareni prihodi veći za 11% u odnosu na 2022. godinu. U protekloj godini zabilježili smo značaj porast broja zaposlenih. Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 30. studenoga 2024. godine, Županija Zapadnohercegovačka imala je 22.918 zaposlenih, što je u odnosu na isti mjesec 2023. godine porast od 457 zaposlenih. Ohrabruje i saznanje da je vrijednost investicije u nove proizvodne pogone u našoj Županiji, prema zadnjim pokazateljima, u iznosu oko 380 milijuna KM i bilježi značajan rast, naglasio je, između ostaloga, predsjednik Čović.

Na temelju navedenih pozitivnih gospodarskih pokazatelja, kao i sve boljih uvjeta života i rada u našem društvu te demografskih mjera koje provodi Vlada Županije Zapadnohercegovačke, prirodni priraštaj u našoj Županiji u zadnje dvije godine je pozitivan s tendencijom rasta. Isto tako, u protekloj godini zabilježen je i određen broj povrataka naših privremeno iseljenih obitelji i pojedinaca te se iskreno nadamo da će se taj trend nastaviti i u budućem periodu.

Bila je ovo prigoda i da se istakne doprinos institucija Republike Hrvatske našem gospodarskom i svekolikom razvoju putem programa prekogranične suradnje, bilo preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH ili Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije.

Nakon pozdravnog govora predsjednika Vlade, uvodno izlaganje na temu „Globalni izazovi za gospodarstvenike“ održao je Zdravko Marić, vlasnik i direktor Marabizz d. o. o. za poslovno savjetovanje iz Zagreba, koji je šest godina bio ministar financija i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske. Marić je istaknuo kako je ključni globalni izazov, na koji je teško izravno utjecati, problem nedostatka radne snage. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju došlo je do značajnog odlijeva mladih, osobito visokoobrazovanih kadrova, što je stvorilo potrebu za uvozom radne snage iz inozemstva, istaknuo je Zdravko Marić. Prema njegovim riječima, odgovor na ovaj izazov zahtijeva blisku suradnju privatnog sektora s državom, kako bi se uskladile potrebe tržišta rada i gospodarskog razvoja. Ukoliko ćemo situaciju promatrati dugoročno, ključno je usmjeriti se na obrazovni sustav te osigurati bolju povezanost između obrazovnih institucija s tržištem rada, kako bi se mladi ljudi educirali i osposobljavali za zanimanja koja će biti najtraženija u budućnosti – zaključio je Marić.

U panel raspravi koja je uslijedila, pored Zdravka Marića sudjelovali su i Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH, Jelena Čačulović, direktorica tvrtke Weltplast Posušje te Andrej Grubišić, partner u GRUBIŠIĆ & PARTNERI korporativne financije iz Zagreba, a moderator panela bio je Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Ključne teme rasprave bile su utjecaj recesije u zapadnim zemljama na bosanskohercegovačka poduzeća – predstavlja li to priliku ili prepreku za malu ekonomiju poput BiH. Bilo je riječi o energetskoj krizi i zelenim promjenama na energetskoj sceni te o temi važnosti održivosti za privatna poduzeća koja posluju s poduzećima iz zapadnih zemalja. Na kraju su se osvrnuli i na reformske procese koje provodi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

U protekloj godini Vlada Županije Zapadnohercegovačke je intenzivno radila na prioritetima na koje su nam ukazali gospodarstvenici tijekom prethodnog susreta, a odnose se, između ostaloga, na reforme u području obrazovanja i digitalizacije javne uprave te ulaganje u infrastrukturne projekte. Naime, institucionalna stabilnost i učinkovitost javne uprave, kao i kontinuirana opredijeljenost za reforme, nužna je ne samo za razvoj gospodarstva, nego i društva u cjelini.

Predsjednik je ovom prigodom istaknuo da jedino zajedno sa našim gospodarstvenicima možemo ostvariti strateške ciljeve koje smo zacrtali, ma koliko god izazovi pred nama bili zahtjevni: Naša vizija je gospodarski snažna i stabilna županija koja će biti primjer stvaranja bolje budućnosti za sve naše građane i vjerujem da zajedničkim snagama možemo to postići.

Gospodarski forum koji je održan u organizaciji Vlade Županije Zapadnohercegovačke okupio je brojne gospodarstvenike i visoke uzvanike iz javnog sektora, među kojima su bili veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Domagoj Mikulić, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ivan Bota, Ante Janko Bobetko i Mate Kovač iz Agencije HAMAG – BICRO, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, predstavnici veleposlanstava Izraela i Češke u BiH, zajedno s drugim uglednim gostima i predavačima iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Izvor: http://www.vladazzh.com/