Europska komisija je usvojila sveobuhvatan plan za Zapadni Balkan s ciljem poticanja dugoročnog ekonomskog oporavka regije, podrške zelenoj i digitalnoj tranziciji, te podržavanju regionalne integracije i konvergencije s Europskom unijom.

Glavni cilj Ekonomskog i investicijskog plana jeste potaknuti dugoročni ekonomski oporavak regije i regionalnu ekonomsku integraciju. Žele podržati zelenu i digitalnu tranziciju na Zapadnom Balkanu, provedbu reformi potrebnih za napredak na putu EU i približiti regiju jedinstvenom tržištu EU. Sve bi to trebalo dovesti do održivog ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta.

Ovaj je plan utoliko potrebniji zbog ogromnih negativnih posljedica COVID-19 na ekonomiju Zapadnog Balkana, koje su i ranije zaostajale u smislu ekonomske konvergencije s EU, te se suočavaju sa izazovima uslijed slabe konkurentnosti, visoke nezaposlenosti i strukturnih slabosti.

Koje su ključne vodeće inicijative u Planu?

Plan utvrđuje deset vodećih investicijskih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, kao što su održiva transportna i energetska povezanost, zelena i digitalna transformacija, jačanje konkurentnosti privatnog sektora i podrška zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti, uključujući Garancijski fond za mlade za stvaranje mogućnosti zapošljavanja mladih.

U kontekstu zelene i digitalne tranzicije, Komisija će analizirati troškove, koristi i utjecaj navedenih vodećih investicijskih projekata i njihovih pratećih projektnih prijedloga s ciljem aktivnog i svrsishodnog napretka.

VODEĆA INICIJATIVA 1. – POVEZIVANJE ISTOKA I ZAPADA

– Završetak „Autoceste mira“ na Kosovu (koja će Prištinu povezati s Nišem u Srbiji) uz značajan napredak na dionici kroz Srbiju.

– Premda je (osnovna mreža) cestovnog koridora (Koridor X) jugoistočno od Mađarske kroz regiju do Bugarske, Grčke i šire praktički dovršena, kao i podrška EU-a, u potpunosti će se modernizirati i paralelni željeznički koridor. Konkretno, u ovom roku će se finalizirati obilaznica kod Niša u Srbiji. Značajno će se unaprijediti i projekt na Koridoru X za unapređenje željezničke veze između Srbije i Hrvatske, koja je vitalna veza u željezničkom teretnom prometu, kao i projekt nadogradnje željezničke veze prema Sjevernoj Makedoniji.

– Također će se značajno unaprijediti željeznički koridor VIII između Skoplja i bugarske granice, a u cilju povezivanja Skoplja i Sofije..

VODEĆA INICIJATIVA 2. – POVEZIVANJE SJEVERA I JUGA

– Planiran je završetak 75% glavnog cestovnog koridora sjever-jug koji povezuje glavne gradove srednje Europe preko Sarajeva u Bosni i Hercegovini do luke Ploče na jadranskoj obali (Koridor Vc), u skladu sa standardima autocesta. Također se planira unapređenje željezničke veze duž istog koridora.

– Kompletna sanacija željezničke rute 4 koja povezuje Beograd sa Podgoricom do crnogorske luke Bar od granice sa Srbijom do mora. Planira se i dalje unapređenje paralelnog cestovnog koridora, posebno podgorička obilaznica.

– Pojačati će se povezanost glavnih gradova Sarajeva i Podgorice, povezujući se dalje sa postojećim i planiranim mrežama u Bosni i Hercegovini i pružajući direktnije veze između susjeda.

– Planira se dodatno unapređenje željezničke rute koja povezuje Beograd s Prištinom kroz građevinske radove na Kosovu i pripremu potrebne tehničke dokumentacije za sanacijske radove u Srbiji.

VODEĆA INICIJATIVA 3. – POVEZIVANJE OBALNIH REGIJA

– Ključni projekt za regiju je željeznička ruta 2 koja povezuje glavne gradove Tiranu i Podgoricu, uz produžetak do luke Drač. Planirano je njeno dalje unapređenje sa rehabilitacijom 120 km željezničke pruge u Albaniji prema granici s Crnom Gorom.

– Planiraju se značajni koraci na dovršetku „Plave autoceste“ duž obale od Hrvatske do Grčke. Nadalje, predviđa se završetak zaobilaznice kod Tirane te značajan napredak na još dvije dionice u Albaniji plus obilaznica kod Budve u Crnoj Gori.

VODEĆA INICIJATIVA 4. – OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

– Planirani završetak sanacije hidroelektrane Fierza u Albaniji, te nastavak izgradnje hidroelektrane Skavica kako bi se povećao potencijal zemlje i regije, u konačnici, s ciljem povećanja izvoza električne energije proizvedene iz čistih energenata.

– Planirano je proširenje hidroenergetskog sistema Piva u Crnoj Gori početkom gradnje hidroelektrane Komarnica.

– Ubrzanje priprema za izgradnju Hidroelektrane Ibër-Lepenc II na Kosovu.

– Značajno unaprjeđenje ulaganja u vjetroelektrane i solarne elektrane u Sjevernoj Makedoniji što će poslužit kao primjer budućim investicijama koristeći se obnovljivim energetskim potencijalom regije.

VODEĆA INICIJATIVA 5. – PRELAZAK S UGLJA

– Kao dio Transjadranskog cjevovoda, planira se završetak gradnje plinovoda Fier-Vlora u Albaniji, dok Jonsko-jadranski cjevovod duž obale ostaje prioritet, omogućavajući time značajnu diversifikaciju izvora snabdijevanja plinom područja Zapadnog Balkana i šire.

– Dovršetak međusobne povezanosti za plin Bosna i Hercegovina – Hrvatska, kao nadopune navedenoj diversifikaciji i povećavajući potencijal i diversifikaciju postojećeg distribucijskog sistema plina u zemlji.

– Početak izgradnje međusobne povezanosti Sjeverna Makedonija – Kosovo i proširenje već postojeće investicije u međusobnu povezanost Sjeverna Makedonija – Grčka.

– Za izgradnju će biti spremna i međusobna povezanost za plin Sjeverna Makedonija – Srbija.

– Završetak Transbalkanskog koridora za prijenos električne energije u Srbiji u okviru međusobne povezanosti između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine i kao okosnica distribuciji električne energije cijeloj regiji i prema EU.

VODEĆA INICIJATIVA 6. – VAL RENOVIRANJA 

Komisija predlaže širenje „EU vala renoviranja“ na Zapadni Balkan.

Na građevinski sektor otpada više od 40% ukupnog utroška energije na Zapadnom Balkanu. Renoviranje javnih i privatnih objekata u skladu s minimalnim standardima energetske učinkovitosti može dati izrazito značajan doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova, poboljšati životni standard građana, kao i njihovo zdravlje. Val renoviranja objekata proveden uz pomoć Energetske zajednice pomoći će Zapadnom Balkanu u dekarbonizaciji javnog i privatnog fonda objekata, s jakim naglaskom na digitalizaciji i uzimajući u obzir energetsko siromaštvo. EU će zajedno s međunarodnim financijskim institucijama podržati napore partnera s Zapadnog Balkana da utrostruče trenutnu stopu obnove i uštedu energije u postojećim objektima i postignu gotovo nulti energetski i emisijski standard u novim objektima.

VODEĆA INICIJATIVA 7. – Upravljanje otpadom i otpadnim vodama

– Planirana je izgradnja pogona za pročišćavanje otpadnih voda u Skoplju i Prištini. Ovakvi projekti imaju veliki prekogranični utjecaj i poboljšavaju uvjete života stanovništva.

– Provedba programa ulaganja u zaštitu okoliša u Srbiji, koji uključuje modernizirane projekte pročišćavanja otpadnih voda za velike i gradove srednje veličine.

– Uspostavljanje integriranih regionalnih sistema upravljanja otpadom u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, paralelno sa zatvaranjem nezakonitih deponija. Potrebno je podržati slične investicije i u budućnosti drugdje u regiji, uključujući bolje upravljanje otpadom u prekograničnim područjima.

– Podrška uspostavljanju odgovarajućih sistema praćenja parametara zraka i vode i mjerama za sprečavanje zagađenja.

VODEĆA INICIJATIVA 8. – Digitalna infrastruktura

– Nastavlja se razvoj i uvođenje nacionalne širokopojasne infrastrukture kod šest partnera s Zapadnog Balkana, uz ubrzanje pripreme za dalja ulaganja na drugim lokacijama, s posebnim naglaskom na povezivanje ruralnih područja.

– Uspostavljanje sigurnih, energetski učinkovitih i pouzdanih podatkovnih centara, „edge“ i „cloud“ infrastrukture, pri čemu bi se istovremeno osiguravala usklađenost s pravilima i temeljnim vrijednostima EU-a, uključujući zaštitu podataka, kao i povezivanje s EU inicijativama u vezi sa kompjuterima visokih performansi, digitalnim inkubatorima i inovacijskim hub-ovima.

– Nadovezujući se na postojeće inicijative poput Balkanske digitalne autoceste, potrebno je dodatno istražiti sinergije s drugim oblastima povezivanja, poput transporta i energije, u kontekstu dijeljenja infrastrukture. Uz to, ciljano korištenje tehnologije i podataka za donošenje boljih odluka ima velik potencijal za pružanje bolje kvalitete života građanima u regiji. Također će se pružiti podrška za prilagođavanje brzom transformativnom tehnološkom razvoju kako bi ostali prosperitetni i konkurentni. EU će promovirati globalnu suradnju u digitalnom obrazovanju kroz obnovljeni Akcijski plan za digitalno obrazovanje (DEAP) i promovirati jednakost u pristupu, posebno za grupe u nepovoljnom položaju, uključujući Rome.

VODEĆA INICIJATIVA 9. – Ulaganje u konkurentnost privatnog sektora

– Planirano povećanje iznosa bespovratnih sredstava za podršku privatnom sektoru u kontekstu Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Nadalje, 50% financiranja iz privatnog sektora EU-a trebalo bi biti usmjereno na inovacije i zeleni rast.

– Planirano povećanje garancijskog kapaciteta u prilog investicijama, prije svega za jačanje konkurentnosti MSP-a i jačanje otvaranja novih radnih mjesta, posebno u smislu zadovoljavanja potreba mladih, kroz Garantni fond za Zapadni Balkan.

– Mobilizacija pomoći za održivu transformaciju poljoprivredno-prehrambenih sistema i ruralni razvoj u regiji.

VODEĆA INICIJATIVA 10. – GARANTNI FOND ZA MLADE

Garantni fond za mlade je shema kojom se osigurava da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu zaposlenja, kontinuiranog obrazovanja, stažiranja ili pripravničkog staža u roku od četiri mjeseca nakon što ostanu bez posla ili napuste formalno obrazovanje. Vodeću inicijativu Garantnog fonda za mlade trebaju provoditi vlasti Zapadnog Balkana u skladu s Garantnim fondom za mlade EU. Predlaže se njegova realizacija u četiri faze, od kojih bi svaka mogla imati koristi od podrške EU-a.

Koliko će sredstava EU izdvojiti za ovaj Ekonomski i investicijski plan? 

Ovisno o usvajanju predstojećeg Višegodišnjeg financijskog okvira i povezanih pravnih osnova, Komisija je dala prijedlog za mobilizaciju do 9 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA III za period 2021. do 2027. godine za podršku ekonomskoj konvergenciji s EU.

Ova sredstva će prvenstveno omogućiti investicije i pružiti podršku konkurentnosti i uključivom rastu, održivoj povezanosti te združenoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Hoće li europske financijske institucije i drugi osigurati zajmove za planirane investicije? Kako će Europski investicijski plan privući investicije?

Pored značajnog financiranja Europske unije za regiju, a koje je već predviđeno u okviru IPA III, EU želi pružiti garancije koje pomažu u smanjenju troškova financiranja javnih i privatnih investicija, kao i rizika za investitore: podrška kroz novi Garantni fond za Zapadni Balkan može mobilizirati do 20 milijardi eura investicija u sljedećoj deceniji.

Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), uključujući njegovu platformu za privatni sektor, odnosno Instrument za razvoj i inovacije poduzeća Zapadnog Balkana (WB EDIF) i Garantni fond za Zapadni Balkan, koji okuplja partnere sa Zapadnog Balkana, bilateralne donatore i međunarodne financijske institucije, bit će glavno sredstvo za osiguravanje brze realizacije investicijskog paketa.

Vladavina prava i dobra uprava („Temeljna pitanja iznad svega“) u osnovi su procesa pristupanja. Mijenja li Ekonomski i investicijski plan ovaj fokus? Je li Plan alternativa proširenju?

I paket proširenja i Ekonomski i investicijski plan vrlo jasno pokazuju da princip po kojem su temeljna pitanja iznad svih ostalih ostaje u središtu politike proširenja EU. Priprema zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za ispunjavanje zahtjeva za članstvo zahtijeva snažan fokus na temeljnim reformama u oblasti vladavine prava, uključujući borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, ekonomije i funkcioniranja demokratskih institucija i javne uprave.

Plan je sastavni dio podrške Zapadnom Balkanu na putu ka EU. Ekonomski razvoj i provedba temeljnih reformi trebali bi se međusobno osnaživati i doprinijeti ispunjavanju utvrđenih zahtjeva pristupnog procesa od strane zemalja partnera. Navedeno uključuje provedbu reformi vladavine prava i strukturnih ekonomskih reformi, posebno onih utvrđenih u programima ekonomskih reformi, koji će maksimizirati potencijalni učinak ovog investicijskog paketa.

Stoga će povećanje investicija i ekonomskog rasta biti moguće  samo ako se Zapadni Balkan čvrsto opredijeli i provede temeljne reforme u skladu sa europskim vrijednostima. Bilo da je riječ o strukturnim socioekonomskim reformama, posebno onima utvrđenima u programima ekonomskih reformi i zajedničkim smjernicama politika, jačanju vladavine prava, poštivanju ljudskih prava ili poboljšanju javne uprave, ove reforme ključne su za okruženje povoljno za poduzetništvo, stvaranje novih radnih mjesta i održivo ulaganje.

Lideri Zapadnog Balkana moraju kredibilnije realizirati svoju predanost provedbi temeljnih, potrebnih reformi te s jasnijim političkim opredjeljenjem, u skladu s revidiranom metodologijom proširenja.

Stoga, u skladu s poboljšanom metodologijom, paket proširenja predstavljen je paralelno s Ekonomskim i investicijskim planom i detaljnije procjenjuje događanja po svim temeljnim pitanjima i daje jasnije preporuke partnerima za rješavanje nedostataka. Samo će se s konkretnim rezultatima na tim poljima moći krenuti naprijed ka EU i iskoristiti sve prednosti ovog Ekonomskog i investicijskog plana, kao i stvoriti okruženje povoljnije za ekonomski razvoj i privlačenje investicija.

Hoće li EU uvjetovati financiranje sa napretkom u oblasti vladavine prava?  

Ekonomski i investicijski plan izgrađen je na temeljima pretpristupnog instrumenta IPA III koji se i sam temelji na učinku i reformski je orijentiran, a koji je predložila Komisija, te snažnijih instrumenata za poticanje ulaganja iz javnog i privatnog sektora.

Poštivanje vladavine prava također je neophodno kako bi se zaštitila sredstva EU i osiguralo da se ista koriste za podršku razvoju Zapadnog Balkana.

Javne nabavke moraju biti usklađene s pravilima EU-a i u potpunosti provedene. Izuzeci od postupaka javnih nabavki trebali bi se primjenjivati ​​ograničeno, uključujući i limitiranje upotrebe međudržavnih sporazuma. Navedeno će pomoći osigurati da korupcija u nabavkama ne ometa ekonomski razvoj, niti iskrivljuje tržište i ne stvara neučinkovitosti koje smanjuju konkurentnost, trgovinu i investicije. Ovakve reforme će također osnažiti zaštitne mjere protiv svake zloupotrebe fondova EU.

U skladu s principom uvjetovanja koji se ogleda u revidiranoj metodologiji proširenja, gdje zemlje prelaze na reformske prioritete, očekivani ishod su povećana financiranja i investicije. U slučaju bilo kakve ozbiljne ili duže stagnacije ili nazadovanja, i na osnovu ocjene Komisije u godišnjim izvještajima o napretku, obujam i intenzitet financiranja EU-a mogao bi se izmijeniti u smislu nižih iznosa.

Ekonomski i investicijski plan u velikoj se mjeri usmjerava na infrastrukturna ulaganja poput cesta i plinovoda. Šta je s Europskim zelenim planom/Green Deal  i udruženom zelenom i digitalnom tranzicijom?

Ekonomski i investicijski plan sadrži širok raspon mjera i nastojat će promovirati zeleni i digitalni pristup razvoju specifičan za Zapadni Balkan, ali sličan onome koji ima sama EU. Navedeno uključuje infrastrukturne investicije u održivi promet i čistu energiju, ali i konkretne prijedloge za bolju zaštitu okoliša, smanjenje emisije ugljičnog dioksida i podršku energetskoj tranziciji, sa posebnom Zelenom agendom za Zapadni Balkan predstavljenom u prilogu Plana, u kojoj se detaljnije ističe naš pristup u tom pogledu.

Usporedno s Ekonomskim i investicijskim planom za podršku regiji, Komisija je predstavila smjernice za provedbu Zelene agende na Zapadnom Balkanu, a njihovo usvajanje se očekuje na summitu zemalja Zapadnog Balkana u Sofiji u studenom 2020. godine. Predviđaju se aktivnosti oko pet stupova i to (i) klimatske akcije, uključujući dekarbonizaciju, energiju i mobilnost, (ii) kružna privreda, s posebnim osvrtom na otpad, recikliranje, održivu proizvodnju i učinkovitu upotrebu resursa, (iii), biološku raznolikost, s ciljem zaštite i obnove prirodnog bogatstva regije, (iv) borbu protiv onečišćenja zraka, vode i tla i (iv) održivi prehrambeni sistemi i ruralna područja.

Digitalizacija će biti ključni pokretač za navedenih pet stupova u skladu s konceptom neodvojive zelene i digitalne tranzicije.

Plan također ima za cilj jačanje investicije u digitalnu budućnost, uključujući uvođenje ultrabrze širokopojasne mreže i stvaranje konkurentnijeg privatnog sektora.

Ovaj široki pristup podržat će razvoj povezanih, konkurentnih, na znanju temeljenih, održivih, inovativno orijentiranih i uspješnih ekonomija na Zapadnom Balkanu, sa dinamičnijim privatnim sektorom.

Plan je snažno usmjeren ka pojačanoj regionalnoj ekonomskoj integraciji na regionalno tržište temeljeno na pravilima EU-a. Kakve prilike predstavlja za iskorištavanje potencijala za rast u regiji? 

Komisija podržava napore vlasti u regiji na razvoju nove vizije za uspostavljanje regionalnog ekonomskog područja za koje se očekuje da će dobiti podršku na predstojećem summitu u Sofiji u studenom.

Izgradnja Zajedničkog regionalnog tržišta, temeljenog na pravilima EU, važna je prekretnica u pripremama za pristupanje EU. Uspješna regionalna ekonomska integracija pomoći će utrti put ka dubljoj ekonomskoj integraciji s jedinstvenim tržištem EU.

U tom kontekstu, Ekonomski i investicijski plan također će nastojati da ekonomski bolje integrira Zapadni Balkan, međusobno i sa EU. Plan utvrđuje načine kako postići bližu ekonomsku integraciju regije s EU-om, npr. digitalno tržište, industrijska i potrošačka roba, bankarske transakcije.

Ekonomski i investicijski plan također naglašava naša očekivanja od regije da ukloni trgovinske prepreke unutar samog regije. Naime, na Zapadni Balkan trenutačno previše negativno utiče ekonomska rascjepkanost. Primjera radi, kamioni svake godine provedu 28 miliona sati čekajući na granicama, što je opterećenje koje košta 1% BDP-a. Izgradnja zajedničkog tržišta od 18 miliona ljudi, koje funkcionira na temelju pravila EU-a, moglo bi promijeniti zemlje Zapadnog Balkana i donijeti korist i regiji i EU.

Ova dva međusobno komplementarna ekonomsko-integracijska procesa (između EU i Zapadnog Balkana i unutar Zapadnog Balkana) će omogućiti regiji da uživa u ekonomskim koristima procesa regulatorne konvergencije prije pristupanja, kao i od kratkoročnih prilika u odgovoru na pandemiju. Potrebno je iskoristiti ekonomski potencijal rasta regije u cjelini kako bi se dao doprinos prevladavanju socioekonomskih posljedica pandemije.

Koja je veza između ovog Plana i izvještaja o proširenju?

Paket za proširenje pruža vrlo sveobuhvatnu procjenu napretka regije prema Europskoj uniji i daje jasne preporuke vlastima o tome gdje još uvijek postoje praznine u ispunjavanju kriterija za pristupanje EU. Izvještaji će biti vrlo koristan alat za vlasti da usmjere svoje reformske napore u predstojećoj godini. Istovremeno, Ekonomski i investicijski plan će regiji osigurati podršku EU-a za poticaj prijeko potrebnom ekonomskom rastu kako bi se osiguralo približavanje ekonomskim kriterijima EU-a i poboljšali uvjeti života građana u regiji.

Plan osigurava jedinstvenu kombinaciju tri pravca: prije svega, značajna financijska sredstva koja će osigurati Europska unija za brzo ostvarivanje ključnih prioritetnih investicija na prijedlog vlasti i koje imaju veliki utjecaj na cijelu regiju; drugo, čvrsta posvećenost partnera ubrzanju reformi potrebnih za konsolidaciju povoljnih uvjeta za ekonomski rast; i treće, angažman cijele regije na uspostavljanju ekonomskog tržišta koje će regiju učiniti privlačnijim za investitore iz regije, EU i šire.

Koliko je EU već uložila u Zapadni Balkan? 

EU je najveći donator, trgovinski partner i investitor Zapadnog Balkana, u skladu s europskom perspektivom cijele regije. Od 1990-ih EU je donirala preko 11 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova za razvoj transportne i energetske infrastrukture u regiji, što je rezultiralo investicijama od gotovo 22 milijarde eura. U okviru Agende povezivanja iz 2015. godine, EU se obvezala na dodatnih milijardu eura do 2020. godine, čiji je cilj pokretanje investicija od četiri milijarde eura i stvaranje više od 45.000 radnih mjesta. Više od 69,4% ukupne trgovine regije u 2019. godini bilo je s EU-om, što je čini prvim trgovinskim partnerom regije, dok su poduzeća iz EU-a vodeći investitori, sa oko 65,5% ukupnih direktnih stranih investicija u regiju u 2018. godini.